Kategorija | Pisac

Farmer Filip Hoze

Napisano 11 februar 2008

Farmer, Filip Hoze
(Farmer, Philip Jose)

Američki pisac. Rođen u Nord Tera Hoti 26. 01. 1918. Diplomirao 1950. kreativno pisanje na univerzitetu Bredli, u llinoisu. Promenio niz zanimanja, uglavnom se baveći stručnim pisanjem, da bi 1969. postao profesionalni autor.
Dela – knjige

  • 1. Zelena odiseja (The Green Odyssey), 1957.
  • 2. Meso (Flesh), 1960.
  • 3. Žena na dan (A Woman a Day), 1960.
  • 4. Neobični odnosi (Strange Relations), 1960.
  • 5. Ljubavnici (The Lovers), 1961.
  • 6. Tajno skrovište u svemiru (Cache from Outer Space), 1962.
  • 7. Bog sokaka (The Alley God), 1962.
  • 8. Nebeski plan i druge priče (The Celestial Blueprint and Other Stories), 1962.
  • 9. Unutra spolja (Inside Outside), 1964.
  • 10. Mesečevi jezici (Tongues of the Moon), 1964.
  • 11. Usudi se! (Dare), 1965.
  • 12. Tvorac Vaseljena (The Maker of Universes), 1965.
  • 13. Dveri vremena (The Gate of Time), 1966.
  • 14. Dveri stvaranja (The Gates of Creation), 1966.
  • 15. Noć svetlosti (Night of Light), 1966.
  • 16. Slika zveri (The Image of the Beast), 1968.
  • 17. Privatni kosmos (A Private Cosmos), 1968.
  • 18. Oduvan (Blown), 1969.
  • 19. Neznana gozba (A Feast Unknovvn), 1969.
  • 20. Iza zidina Tere (Behind the Walls of Terra), 1970.
  • 21. Lord Tajger (Lord Tyger), 1970.
  • 22. Gospodar drveća/Ludi Goblin (Lord of the Trees/The Mad Goblin), 1970.
  • 23. Kameni bog se budi (The Stone God Awakens), 1970.
  • 24. Idite ka svojim rasturenim telima (To Your Scattered Bodies Go), 1971.
  • 25. Znameniti rečni brod (The Fabulous Riverboat), 1971.
  • 26. Vetroviti kitovi Išmaela (The Wind Whales of Ishmael), 1971.
  • 27. Dole, među crnom bandom I drugo (Down in the Black Gang, and Other), 1971.
  • 28. Poslednji dar vremena (Time’s Last Gift), 1972.
  • 29. Drugi dnevnik Fileasa Foga (The Other Log of Phileas Fogg), 1973.
  • 30. Izdajica živih (Traitor to the Living), 1973.
  • 31. Knjiga Filipa Hozea Farmera (The Book of Philip Jose Farmer), 1973.
  • 32. Pustolovine Pirlesa Pira od doktora Džona H. Votsona (The Adventures of Peerless Peer by John H. Watson, M. D.), 1974.
  • 33. Hadon od drevnog Opara (Hadon of Ancient Opar), 1974.
  • 34. Venera na poluškoljci (Venus on the Half Shell),975.
  • 35. Let za Opar (Flight to Opar), 1976.
  • 36. Tamni projekat (The Dark Design), 1977.
  • 37. Lavalitski svet (The Lavalite World), 1977.
  • 38. Tamno Je Sunce (Dark Is the Sun), 1979.
  • 39. Isus na Marsu (Jesus on Mars), 1979.
  • 40. Svet reka i druge priče (Riverworld and Other Stories), 1979.
  • 41. Magični lavirint (The Magic Labyrinth), 1980.
  • 42. Rat na Svetu reci: zatomljena proza Filipa Hozea Farmera (Rivenworld War: The Suppressed Fiction of Philip Jose Farmer), 1980.
  • 43. Bezumna maska (The Unreasoning Mask),1980.
  • 44. Otac zvezdama (Father to the Stars), 1981.
  • 45. Putujući glumac u Ozu (A Barnstormer in Oz), 1982.
  • 46. Purpurna knjiga (The Purple Book), 1982.
  • 47. Grejthart Silver (Greatheart Silver), 1982.
  • 48. Stanice noćne more (Stations of Nightmare), 1982.
  • 49. Bogovi Sveta reke (The Gods of Riverworld), 1983.
  • 50. Reka večnosti (River of Eternity), 1983.
  • 51. Čuvari tajni (Keepers of the Secrets), 1983.
  • 52. Klasični Hoze Filip Farmer (The Classic Philip Jose Farmer), 1984.
  • 53. Velika pustolovina (The Grand Adventure), 1984.
  • 54. Dnevni svet (Dayworld), 1985.
  • 55. Fantastično putovanje II (Fantastic Voyage II), 1985.

filip-hose-farmer.jpgFilip Farmerov debi na Sci Fi sceni bio je uistinu eksplozivan: pošto je njegova prva storija, Ljubavnici, najpre odbijena u nekoliko časopisa, računajući tu i već uveliko konzervativni Kembelov Astounding, najzad ju je, 1952, objavio Startling Stories, da bi ona samo godinu dana kasnije dobila nagradu Hugo kao nadasve originalno ostvarenje. Ovo delo, koje će u proširenoj verziji izići kao roman 1961, žestoko je udarilo na jedan na izgled moćan tabu klasične naučne fantastike – seksualnost. Filip Farmer ne samo što je otvoreno počeo da piše o seksualnosti, nego je otišao i korak dalje, povukavši jedan izrazito anti kembelovski potez: u njegovom delu ne samo što dolazi do eksplicitnog seksualnog sretanja, nego su akteri tog čina jedan čovek i jedna pripadnica druge svemirske rase!

Ovom novelom počinje Filip Farmerova prva od ukupno osam serija koje obuhvataju praktično sva dela SF opusa američkog pisca. Dva nastavka Ljubavnika Žena na dan i Rastinjak đavo nisu, međutim, imala ni izdaleka isti uspeh, a kada su još usledile poteškoće oko objavljivanja dva nova romana, Filip Farmer je odustao od upravo započete profesionalne spisateljske karijere, da bi joj se vratio tek 1969, kao već sasvim oformljen i uspeli pisac. Do početka šezdesetih godina Filip Farmer će objavljivati uglavnom priče, da bi se potom usredsredio poglavito na romane.

Prva knjiga izlazi mu iz štampe 1957. i do sredine naredne decenije on će publikovati uglavnom lako SF štivo (to će povremeno činiti i u kasnijem razdoblju), da bi tek potom našao svoj puni žanrovski identitet. I u drugoj seriji, čiji je stožerni lik otac Karmodi i koja se sastoji od jednog romana i više priča, Filip Farmer napada jedan SF tabu, teologiju, čiji su temelji, doduše, već bili uzdrmani, ponajpre delima Džejmsa Bliša.

Treća Filip Farmerova serija, koja se uglavnom naziva Svet Tirsa, temelji se na starom SF motivu o superiornoj tehnološkoj rasi koja pravi naročite zabrane, džepne vaseljene, u kojima se igra nižim vrstama. Pet romana iz ove serije ne spada u najkvalitetniji deo Filip Farmerovog SF opusa, ali su ipak prilično dopadljivi.

U četvrtoj seriji, koju sačinjavaju romani iz trilogije Egzorcizam, Filip Farmer uvodi erotski naboj u svojevrstan naučnofantastični horor milje, ali ova sprega nije urodila osobitim plodom.

U petoj, znatno uspelijoj seriji protagonisti su lord Grendrit (alias Tarzan) i Dok Kaliban (alias Dok Sevidž), koji se sukobljavaju sa opakim društvom devetorice besmrtnika. Ovo je prva u potonjem nizu pojava Tarzana i drugih junaka popularne proze u Filip Farmerovom opusu. Barouzov lik javiće se i u šestom Filip Farmerovom ciklusu, o drevnoj Africi.

No, najbolja i najpopularnija Filip Farmerova serija nesumnjivo je Svet reka koja počinje romanom Idite ka svojim rasturenim telima i koja još nije okončana. Svetreka je džinovska planeta kojom vijuga reka duga milionima kilometara; duž te reke obitavaju posle fizičke smrti na Zemlji svi ljudi koji su ikada živeli. Kao junaci tu se javljaju mnoge istorijske ličnosti, koje Filip Farmer umešno dovodi u vezu, što mu pruža priliku za stvaranje izuzetnih situacija i dinamičnih obrta sa složenim spekulativnim reperkusijama.

Osma Filip Farmerova serija malog je obima (sastoji se samo od priča) i za ključni lik ima prostodušnog palp junaka Grejtharta Silvera. Kao i u nekim ranijim Filip Farmerovim delima težište je ovde na humornim pomacima koji predstavljaju jednu od najjačih strana njegovog SF prosedea. Sasvim u duhu ovog vezivanja pojedinačnih dela u serije, Filip Farmer je preduzeo zanimljiv pokušaj da spoji u jedan megaciklus ne samo svoja dela, nego i romane drugih autora. Središnja ideja iz koje proishodi ovo spajanje jeste da svi znameniti junaci popularne proze Šerlok Holms, Tarzan i tako dalje predstavljaju mutantne i superiorne potomke žena ozračenih za vreme trudnoće prilikom pada meteorita blizu jorkširskog mesta Vold Njuton u osamnaestom veku. Izvestan broj svojih dela Filip Farmer je potpisao pseudnimom Kilgor Traut, a mnogi njegovi junaci imaju inicijale autora F. H. F.

Obiman Filip Farmerov opus neujednačenih je kvaliteta, što je sasvim normalno. Najuspelija su mu ona dela u kojima je odstupao od konvencija žanra, gradeći nadasve originalne situacije ili razarajući tabue (uglavnom religijske i seksualne), pri čemu se javlja manje ili više prisutna ironijska intonacija. Znatno su manje uspela dela koja je Filip Farmer pisao šablonski, praktično bez ikakvih literarnih ili žanrovskih ambicija, nagonjen isključivo komercijalnim razlozima. lako su ova druga ostvarenja možda brojnija, originalnost i žanrovski značaj onih prvih, za koja je u tri navrata dobio nagradu Hugo (1953, 1968. i 1972), obezbedila su Filip Farmeru visoko mesto u istoriji naučne fantastike.

Pesma Purple Haze – Jimi Hendrix je inspirisana delom Filipa Hose Farmera Night of Light.

[wpyt_profile1]otmAcK_VKSs[/wpyt_profile1]

napisao:


Ostavite komentar